Što ako se Gregor Samsa danas probudi u open space uredu? - Kafka u doba Zoom-a, anksioznosti i LinkedIna

Piše: Karlo Hrženjak   |   Kultura   |   16. lipanj 2025.

Ovo nije samo interpretacija književnog djela - to je ogledalo u koje se svaki čitatelj može (možda i treba) zagledati.

Gregor Samsa iz “Preobrazbe” Franza Kafke (Foto: Medium)

Probudio se jednog jutra iz nemirnih snova i shvatio da je postao… korporativni dron. Ne kukac, ne golem insekt, već - korisnički agent u međunarodnoj firmi s prešarenim logom i tim-buildinzima na ZOOM-u. Soba više nije tjeskobna dječačka soba iz 20. stoljeća, nego kutak stana iznajmljenog preko Međimurskoga placa, s biljkama koje pokušavaju preživjeti poput njega. Gregor Samsa iz Kafkine “Preobrazbe” danas bi možda bio kronično preopterećeni junior account manager kojemu je tijelo funkcionalno, ali duh već odavno istrunuo. A možda je upravo to današnja metaforička “preobrazba” - nije kukac, ali se osjeća kao beskičmenjak.

Kada se Kafka 1915. prvi put pojavio s ovim tekstom, ljudi su se zgražali, zadržavali dah i prepoznavali u Gregoru Samsi svoje tadašnje moderne neuroze. Sto godina kasnije, knjiga ne samo da nije izgubila na aktualnosti - naprotiv - u vrijeme algoritama, otkaza putem maila i sveprisutnog sindroma sagorijevanja, čini se da Kafka zapravo tek sada piše ono što živimo.

Gregor Samsa na TikToku i Zoomu

U svijetu gdje su ljudi dostupni 24/7, gdje se radi iz kreveta, s WC školjke, iz tramvaja ili iz planinske kolibe s Wi-Fi-em, Gregor Samsa ne bi imao šanse. Njegova “preobrazba” danas bi bila dijagnosticirana kao burnout, depresija, ili najgore - jednostavno nezadovoljstvo performansama na poslu. Današnji šef ne bi, kao Gregorov, dolazio na vrata, nego bi poslao pasivno-agresivnu WhatsApp poruku: “Hej, vidim da se nisi prijavio na jutarnji meeting. Sve OK?”

U današnjem društvu u kojem je produktivnost najviša vrlina, Gregorova transformacija ne bi bila tragična jer je postao kukac, nego jer više ne može odgovarati na e-mailove. Ne može nositi odijelo. Ne može ostvarivati KPI-jeve. A to ga čini beskorisnim - dakle, praktički nevidljivim.

Kafkina klaustrofobija danas: stambena kriza, mentalno zdravlje i nepodnošljiva tišina inboxa

Samsina soba u “Preobrazbi” nije samo fizički prostor, već metafora izolacije. Danas, u doba galopirajućih stanarina i stambene nesigurnosti, Gregorova soba bila bi Airbnb-ov podstanarski raj s neljubaznim cimerima, koji ga gledaju s gađenjem kad “više ne može dati za režije”. Roditelji bi mu poručili da se makne jer više “nije funkcionalan”, a sestra - jedina koja još ima trunku empatije - vjerojatno bi na Redditu pitala: “r/AITA jer sam izbacila brata koji se pretvorio u društvenog parazita?”

Kafkina soba danas bi bila mentalna ćelija - svi je imaju, ali je rijetko tko vidi, a Gregor bi svoju preobrazbu možda prvo osjetio kroz algoritme: Instagram mu nudi oglase za antidepresive, Spotify mu pušta previše Lana Del Rey, a TikTok mu već tjednima nudi video o “life coachingu” koji pokušava monetizirati njegovu tjeskobu.

Zašto je Gregor Samsa zauvijek u nama?

Kafka nije bio potomak Babe Vange. On nije “predvidio” moderno društvo, on ga je - kroz jednu jezivu parabolu razotkrio. Gregor Samsa nije kukac jer je čudan. On je kukac, jer tako društvo percipira svakoga tko je drugačiji, tko ne ispunjava formu, tko stane. U društvu utrke, svaki zastoj je gubitak. A gubitnici nisu ljudi. Oni su - nešto drugo.

Samsa u nama ne stanuje samo kad nam je teško. On je trenutak kad nismo kliknuli “reply all” na e-mail i osjetili sram. U panici da se u pozivu uživo kamera upalila bez najave. U osjećaju da svi napreduju osim nas. Samsa se skriva u tišini lifta s kolegama koje poznajemo samo s LinkedIna. U svakoj poslovnoj ponedjeljkovoj kavi koja više ne nosi okus, već samo gorčinu.

Uloga obitelji - iz lojalnosti u …

Jedna od najmučnijih crta Kafkinog djela je način na koji se obitelj ponaša prema Gregoru. U početku šokirani, zatim zabrinuti, a onda… sve manje prisutni. Danas, u eri samopomoći, individualizma i psihološkog distanciranja, taj proces bi bio još brutalniji. Roditelji bi možda isprva pokušali “razgovarati”, ali kad bi vidjeli da terapija “ne pomaže”, vjerojatno bi se povukli. Jer “on to mora sam”.

Sestra, Greta, koja je u početku bila suosjećajna, na kraju postaje glas praktičnosti. U modernom svijetu, ona bi bila ta koja piše grupni chat s roditeljima: “Mislim da bismo trebali početi razmišljati o ustanovi za Gregora.” Jer, kako svi znamo, suosjećanje ima rok trajanja kad se suoči s kapitalizmom.

Kafka kao književni influencer

Zašto djelo pisano prije više od stotinu godina ima toliku snagu u 2025.? Jer Kafka nikada nije ponudio odgovore. On je postavio ogledalo i prepustio čitatelju da se zagleda. U “Preobrazbi” nema jasne alegorije. Gregor nije samo radnik, nije samo mentalno bolestan, nije samo otpadnik. On je sve to i ništa od toga, istovremeno.

Današnji čitatelj zato u Gregoru vidi ono što je najaktualnije: čovjeka koji je prestao funkcionirati u sustavu u kojem funkcionalnost znači vrijednost. Kafka ne nudi izlaz. On nudi osjećaj da nismo sami u toj klaustrofobiji.

Preobrazba kao poziv na buđenje

Ako ćemo stvarno čitati Kafku modernim očima, možda je “Preobrazba” poziv - ne da se pretvaramo da smo produktivni i sretni, nego da priznamo kada više ne možemo. Da prepoznamo svoje Gregore prije nego postanu nevidljivi i da društvo ne mjeri ljude prema njihovoj učinkovitosti.

Možda bi Gregor danas imao terapeuta. Možda bi, s vremenom, našao neko mjesto. Možda bi čak otvorio TikTok kanal: “@TheRealGregor – burnout survivor.” I imao milijune pratitelja.

I, tko zna, možda bi netko od tih pratitelja - neki maturant koji sutra piše esej - skrolajući pet do ponoći umjesto da spava, naletjeti na ovu kolumnu i reći: “Ej, pa Kafka je fakat znal o čemu piše.”

I možda će mu baš ovo čitanje - bez obzira piše li sutra o kukcu, pjesniku ili izgubljenom zavičaju - spasiti koju rečenicu, inspirirati uvod… ili barem smiriti tremu.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

• pratite nas na društvenim mrežama •